Pismo NHS-a i SSSH vezano uz zdravstvenu i mirovinsku reformu

Nakon četiri održana sastanka o najvažnijim područjima Nacionalnog programa reformi (NPR) vezanog uz Europski semestar 2016. godine i zaključnog sastanka na kojem su predstavnici vlasti socijalnim partnerima predstavili svoju cjelovitu viziju reformi, kao i nakon izjava predsjednika Vlade RH, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske žele upozoriti na nekoliko činjenica.

Iako je Vlada RH odlučila kroz nekoliko sastanaka sa socijalnim partnerima razgovarati o NPR-u vezanom uz Europski semestar 2016. godine, a što je uobičajena praksa zemalja EU, želimo naglasiti kako je, prije svega, riječ o formi, ali ne i o sadržaju, jer je jasno kako se predsjednik Vlade u svojem pismu upućenom Europskoj komisiji prije početka razgovora sa socijalnim partnerima već obvezao na neke restriktivne mjere. Tako je očito da Vlada već ima jasno zacrtano opredjeljenje i pripremljene reformske mjere i da razgovor sa socijalnim partnerima samo „odrađuje“ radi forme.
Iako su se sindikati već na ranijim sastancima, vezanim uz pojedine teme, jasno i nedvojbeno argumentirano protivili pojedinim mjerama, o čemu su uputili i svoje pisane komentare, na zadnjem se, petom po redu, sastanku jasno pokazalo kako te primjedbe i argumenti nisu prihvaćeni i kako vlada ostaje pri svojim prijedlozima.
Sindikatima je tako, među ostalim, neprihvatljivo i nepotrebno skraćivanje prijelaznih razdoblja za izjednačavanje dobi muškaraca i žena za punu starosnu mirovinu, za povećanje dobi za punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina starosti i za povećanje dobi za prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine starosti. U društvenim uvjetima, koji se još dugi niz godina neće mijenjati, skraćivanje ovih prijelaznih razdoblja potpuno je neprihvatljivo, pogotovo ako se zna položaj i uloga žene u hrvatskom društvu, činjenica da se u Hrvatskoj prosječno živi kraće nego li u EU, kao i da je stopa nezaposlenih mladih više nego dvostruko veća od prosjeka EU. Tako će konačni rezultat tih mjera biti „s posla na groblje“, a mladima će zapošljavanje „zaprječavati“ njihovi djedovi i bake,
Sindikatima je neprihvatljiva i reforma zdravstvenog sustava na načelu „koliko novaca, toliko zdravlja“. U neimaštini koja zahvaća najveći dio hrvatskoga društva svako poskupljenje participacije, kao i poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja, predstavlja nepodnošljiv teret za većinu građana.
Kad je riječ o socijalnim naknadama i promjenama vezanim uz uvođenje imovinskog i/ili dohodovnog cenzusa, tu sindikati ne mogu „ na neviđeno“ dati potporu jer nakon prikazanog puno toga ostaje nejasno i nedorečeno.
Na kraju se želimo osvrnuti i na izjavu predsjednika Vlade RH u kojoj je komentirao završni sastanak i prezentaciju vladinih reformskih mjera socijalnim partnerima, a iz koje bi se moglo naslutiti kako sindikati ne samo da podupiru mjere, nego predlažu i njihovo proširenje. Sindikati su u svojim komentarima na predložene mjere dali cijeli niz primjedbi i neslaganja, ali su dali i neke prijedloge, pri čemu su jasno naglašavali kako jest „nužno otvarati vrata pozitivnom poslovnom okruženju i privlačiti strane investicije, ali ne nauštrb hrvatskih radnika“.
Zaključno, kad je riječ o mirovinskom i zdravstvenom sustavu sindikati ne samo da se protive najavljenim reformskim mjerama, nego će koristiti i sve svoje mogućnosti da bi se protiv njih borili, a na što pozivaju i sve hrvatske građane.

S poštovanjem

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, v.r.
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, v.r.