OKRUGLI STOL: Učinci članstva Republike Hrvatske u EU na TOKG djelatnosti

U Mariji Bistrici je 5. listopada 2011., dan prije početka 5. sabora Sindikata TOKG Hrvatske, održan okrugli stol Učinci članstva Republike Hrvatske u EU-i na TOKG djelatnosti u Hrvatskoj. Uz nazočnost dvadesetak direktora i predstavnika tvrtki iz TOKG djelatnosti okruglom stolu su bili nazočni i predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Vlade Republike Hrvatske, predstavnik granske udruge poslodavaca, povjerenici Sindikata TOKG i gosti Sabora.
Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata TOKG Hrvatske službeno je otvorila okrugli stol i u ime organizatora se zahvalila svima koji su se odazvali. Istaknula je kako je ovo samo jedan u nizu okruglih stolova koji imaju za cilj razvitak socijalnog dijaloga i izgradnju povjerenja između poslodavaca i sindikata.

Moderator okruglog stola Dirk Uyttenhove, pojedinačno je zahvalio svim sudionicima i naglasio kako je ovaj dan značajan. Naime, imamo osjećaj da nakon velikih napora konačno imamo rezultate. Podsjetio je na najvažnije događaje u pregovaračkom procesu u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Brojne probleme još treba riješiti, ali važno je naglasiti kako su ovo završni koraci na dugom putu Hrvatske prema članstvu u EU. Hrvatska je, dakle, spremna za EU, a jesu li građani Hrvatske spremni za taj korak? Što će to konkretno značiti za gospodarstvo i radnike? Građani moraju znati da će se 80 posto odluka donositi u Europskoj uniji, pa se opravdano pitaju ima li EU demokratske mehanizme i moć za donošenje tolikog broja odluka.
Uyttenhove je u nastavku govorio o novinama koje će hrvatski sindikati i poslodavci morati prihvatiti. Sindikati u mnogim zemljama EU nisu zadovoljni socijalnom politikom u svojim zemljama. Međutim, socijalni aspekt može dovesti do napretka samo u zajedništvu s ostalim aspektima društvenog života. Europski socijalni dijalog je važna sastavnica i to je jedan od razloga zašto smo organizirali ovaj okrugli stol. Granski socijalni dijalog nije jedino važan, važan je i dijalog na razini poduzeća. Rasprave se moraju voditi u interesu ljudi i nitko se nema prava izgovarati na navodnu politiku EU. Ljudi trebaju postati svjesni situacije i ne smiju im se davati obećanja koja se ne mogu ispuniti.

Siniša Škec iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva smatra kako se poduzetnici u ovim djelatnostima susreću s brojnim poteškoćama ne samo zbog gospodarske krize nego i zbog vlastitih slabosti i neprilagođenosti. Nadležno je ministarstvo poduzetnicima dodjeljivalo oko 300 milijuna kuna poticaja. Ove će se godine dodijeliti oko 25 milijuna kuna, a analize korištenja pokazuju da se one imale svoje pozitivne učinke. Moramo reformirati sustav državnih potpora jer se tvrtke moraju oslanjati na vlastitim sredstvima a ne na potporama. To podrazumijeva i promjenu strukture proizvodnje te ulaganje u obrazovanje i usavršavanje. U nastavku je Šket detaljnije govorio o potezima koje Hrvatska mora poduzeti u pripremnom razdoblju te nakon potpisivanja pristupnog ugovora. Međutim, najvažniji su poduzetnici kojima će država kao i do sada pružati potrebnu podršku.
U vezi sa strategijom tekstilne i modne industrije S. Šokčević je Šketa upitala zašto se uporno provodila politika «svima po malo», što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mjesta te zašto ne postoji odgovornost za lošu gospodarsku politiku i pogrešne poteze političara.

Prof. dr. sc. Darko Ujević, dekan Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je kako je u dvadeset godina izgubljeno 19.000 radnih mjesta jer nije bilo sinergije, privatizacija je bila loša, a znanost u tim procesima nije bila uključena. Naš Fakultet ima 16 laboratorija koji nisu dovoljno iskorišteni jer nema dovoljne suradnje znanosti i gospodarstva. Važna je i percepcija države o tome kako ona vidi budućnost ovih djelatnosti. Malo se ljudi odlučuje na školovanje i usavršavanje, a gospodarstvenici tvrde kako nemamo dovoljno stručnjaka. Mi se nudimo gospodarstvenicima, ali ne možemo doprijeti do svakoga pojedinačno a kapaciteta i znanja imamo.

Nikola Mikić, predsjednik granske udruge poslodavaca, smatra kako je naša djelatnost kroz povijest imala padove i uspone, ali joj nikada nije bilo naročito dobro. Sada je zaposleno oko 30.000 zaposlenih u tekstilnoj-odjevnoj i kožarsko-obućarskoj industriji. Nekada nas je bilo tri puta više, a razloga tome je više od gubitka tržišta i globalnih kretanja do neprilagodbe novim situacijama. Plaće su izuzetno niske pa i kadrovi napuštaju te sektore. Mikić smatra da su uzroci teškog stanja u kojemu se nalaze naše djelatnosti neprilagođenost svjetskim trendovima, nedostatak cjeloživotnog učenja i skupa proizvodnja.
Ulaskom u EU otvaraju nam se mogućnosti, ali i prepreke, smatra Mikić. Hrvatska mora preuzeti i sve trgovinske sporazume, a promijenit će se i sustav povlastica na uvoz industrijske robe što znači da ćemo mnoge proizvode dobivati bez carine a to u konačnici znači da će neki naši proizvodi biti još manje konkurentni.
HUP (granska udruga) naš granski Sindikat TOKG smatra istinskim socijalnim partnerom jer surađujemo godinama na obostrano zadovoljstvo i u interesu i poslodavaca i radnika – zaključio je svoje izlaganje Nikola Mikić.

Stéphanie Le Berre iz EURATEX-a na početku svojeg izlaganja je detaljnije govorila o organizaciji koju predstavlja. Uz ostalo, bave se strategijom djelatnosti i promoviranjem interese poslodavaca. Smatra kako je tekstilna industrija preživjela krizu i uspjela sačuvati jezgru koja omogućava razvoj, premda su brojne tvornice premještene u neke druge zemlje.
Razvoj vještina i znanja visoko je na ljestvici njihovih prioriteta. Ulažu u proizvode visoke vrijednosti i pronalaženje novih tržišta. Glavni izazov je pristup tržištima trećih zemalja i onima koji su zaštićeni tržišnim barijerama. Važno je osigurati stabilnu atmosferu za normalan rad i razvoj inovacija, kreativnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Uspostavljanje klastera također je jedan od prioriteta EURATEX-a jer se na taj način najlakše prate promjene želja i očekivanja kupaca. Treba osigurati potpunu kontrolu nad provedbom europskog zakonodavstva kada je riječ o socijalnoj zaštiti i konkurentnosti. Sve se više suočavaju sa starenjem radne snage pa je i u tom području potrebno uključiti sve sudionike proizvodnog procesa, uključujući i radnike i sindikate. Promoviraju fleksibilnu, kreativnu i održivu industriji.
Europski socijalni dijalog ne bi smio biti zamjena za nacionalni, regionalni ili socijalni dijalog na razini poduzeća. Daleko smo odmakli u socijalnom dijalogu, ali čekaju nas brojni izazovi – zaključila je Le Berre.

S. Šokčević je upitala znači li da ćemo pristupanjem u EU dobiti više istoga, odnosno duple institucije a da ne znamo koji će biti učinci, konkretno za našu industriju. Imam osjećaj da na postojećem europskom tržištu ima dosta «udaraca ispod koljena» i dosta labirinata u kojima se mogu prikriti slabosti i mogućnosti da se oni vještiji bolje snađu.
Stéphanie Le Berre smatra da će se mogućnosti Hrvatske nakon pristupanja povećati te da niti gospodarstvenici niti sindikati neće biti sami jer će iskustvo moći podijeliti s europskim institucijama. Uyttenhove naglašava kako će se Hrvatska s izazovima morati boriti a morat će se promijeniti pristup radu i uvažavati europske propise. To ne znači više istoga nego samo još više novih stvari.

Zoran Koščec, predsjednik Uprave Varteksa pozdravio je inicijativu Sindikata TOKG da organizira ovaj skup. «Dogodio se veliki poremećaj na svjetskom tržištu i svim intervencijama nismo našli odgovor na krizu. Uzrok je u krupnom svjetskom kapitalu koji je narušio ravnotežu s ciljem maksimiziranja profita. Strateško usmjerenje je bilo rast na uslugama i stvorilo se tržište virtualne ekonomije u kojoj su se «prodavali papiri». Razvijeni svijet je poduzimao brojne mjere kako bi se stanje stabiliziralo pa se najprije interveniralo u financijski sektor. U EU imamo iznimke poput Njemačke koja može izvoziti u brzorastuća tržišta, ostale zemlje su pravilo i nisu napravile kvalitetan iskorak. Kod nas su mnogi tumačili da nas kriza neće niti zahvatiti pa je priznato da kriza postoji a već smo imali ozbiljne strukturne probleme. Zajedničkim smo snagama izradili strategiju tekstilne industrije, koja se, nažalost, ne provodi u dovoljnoj mjeri – završio je Koščec svoje izlaganje.

Luc Triangle, glavni tajnik ETUF: TCL je govorio o socijalnim aspektima TOKG djelatnosti u Europskoj uniji. Posebno je naglasio sljedeće: «Bitno je dobro poznavati europsko zakonodavstvo jer na njemu počiva socijalni dijalog. Važno je zadržati autentičan pristup socijalnom dijalogu jer je socijalni dijalog nešto vrlo korisno. Osnivački ugovori EU pomažu da se postavi pravna osnova socijalnog dijaloga. I na jednoj i drugoj strani postoje institucije koje predstavljaju interese socijalnih partnera. Postoji međusektorski socijalni dijalog, zatim granski socijalni dijalog. Postoje tri odbora iz naših djelatnosti koje se redovito sastaju a održavaju i plenarne sjednice. Europska komisija osigurava prostor i sredstva za rad, odnosno pokriva troškove socijalnog dijaloga. Za uspješan rad potrebna je iskrenost obje strane i to vrijedi na sve razine socijalnog dijaloga.
Treća razina je socijalni dijalog na razini poduzeća koji počiva na direktivi o socijalnim vijećima koja se primjenjuje u 30 zemalja u Europi. Europsko radničko vijeće predstavlja radnike, ali to nije tijelo sindikata nego je riječ o tijelu koje prikuplja informacije i osigurava protok informacija.»

Josip Pelin, direktor Kotke misli da za opstanak našeg sektora nije najpresudniji socijalni dijalog jer je on na visokoj razini. U dobrim i organiziranim poduzećima imamo dobru suradnju sa sindikatom i dobar socijalni dijalog. Očekujemo da će se ulaskom u EU neke stvari pojednostaviti (carinski propisi, na primjer). Mi u Kotki svoju poziciju temeljimo na doradnim poslovima i novim vrijednostima za što imamo kapacitete i potrebno znanje. Rješenje nije u pregovaranju sa sindikatima koji nemaju članstva u industriji i postavlja se pitanje tko će napraviti korak u vezi s mjerama opće konkurentnosti koji brzo moraju dati svoje učinke – zaključio je Pelin.

Dr. sc. Slavenka Petrak, prodekanica za obrazovanje Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu sudionike okruglog stola je informirala o aktivnostima Fakulteta i ulozi znanja i obrazovanja u prevladavanju krize. Znanstveno-istraživačka djelatnost je jedna od glavnih djelatnosti i trenutno radi na 18 projekata. Postoji i Centar za razvoj koji surađuje s gospodarstvom u analizama, vještačenjima i dr. Suradnja s gospodarstvom ima cijeli niz oblika i u uzlaznoj je putanji. I najvažnija djelatnost je nastavni program koji prati najsuvremenija svjetska kretanja.
Prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević osvrnula se na, do sada, slabu suradnju Sindikata TOKG s Fakultetom koja je potaknuta željom za što boljim socijalnim dijalogom. «Dolazak najodgovornijih ljudi s Fakulteta na ovaj okrugli stol je prekretnica u našim odnosima i dokaz je da je sada ipak drugačije. Mi u Sindikatu se više nećemo iscrpljivati organiziranjem neproduktivnih sastanka ili skupova koji se bave perifernim problemima. Bilo je i poslodavaca koji su izravno kršili radnička prava, a od predstavnika države su dobivali priznanja i nagrade.
Sada se razgovara o Općem kolektivnom ugovoru kojega su kreirali sindikati javnih djelatnosti i koji će povećati vaše obveze prema radnicima i našim članovima, a s nama niste htjeli pregovarati jer su vam naši zahtjevi bili previsoki. Imamo preduvjete za kvalitetan socijalni dijalog i mi znamo kako se to radi. Svi mi trebamo povećati razinu naše odgovornosti i iz svojih redova isključiti one koji truju odnose socijalnih partnera. Hoćemo li imati produktivan dijalog ne ovisi samo o Sindikatu TOKG jer smo mi učinili sve da on bude kvalitetan. U proteklih deset godina međusobno smo se uvažavali s poslodavcima, ali su nam izostali pravi rezultati. Predlažem da prihvatite naš poziv za sektorski socijalni dijalog i zajednički učinimo toliko potrebni iskorak» - zaključila je Šokčević.
Uyttenhove smatra da se na prošlost ne treba previše osvrtati jer suradnja ima padove i uspone ali je dobra ideja da se zajednički dogovore zajednički koraci u očuvanju sektora i razvoju socijalno dijaloga.
«Mislim da je ovo bio važan sastanak a svi sudionici su imali prigodu iznijeti svoja stajališta. Želimo da budućnost bude bolja za poslodavce i radnike, a razlike u gledištima gotovo da i nema. Važno je da naše djelatnosti budu kreativne i moderne i spremne za tržišne izazove. Obrazovanje ljudi je najvažniji korak za konkurentnost, a važno je i društveno odgovorno poslovanje i stvarni socijalni dijalog. Dobar način da se to postigne je davanje prilike sindikatima da u poduzećima budu aktivniji pa će se to prenositi i na gransku razinu. Naša budućnost je u rukama svih nas i moramo krenuti u suradnju. Europska unija neće biti samo prilika nego će se pojaviti i brojni problemi koji se mogu samo zajednički rješavati. Ovaj sastanak je samo početak zajedničkog rada na istim ciljevima jer samo tako možemo osigurati uspješnu budućnost našim granama djelatnosti» - zaključio je rad okruglog stola Dirk Uyttenhove.
P1010027_0.JPGP1010019.JPGP1010024.JPG