NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU – NEDOPUSTIVO ZADIRANJE U ZATEČENA ZAKONSKA PRAVA

Ministar Mrsić uputio je 3. kolovoza 2012. u javnu raspravu nedopustivo nekvalitetan nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu. Javna rasprava nije pripremljena sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (Narodne novine br. 90/11.) te Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine br. 66/12.). Ignoriran je i dokument Ministarstva rada i mirovinskog sustava pod naslovom „Metodološki postupak procjene učinaka propisa na području zaštite na radu“, čiju je izradu financirala Europska unija u sklopu Twinning projekta o zašiti na radu (IPA 2007.).
U zakonskom prijedlogu na proturječan i netransparentan način obrazlažu se razlozi za derogiranje ili abrogiranje dijela važećih zakonskih i podzakonskih pravih pravila iz područja zaštite na radu, što je neprihvatljivo, osobito u odnosu na pravno pravilo iz članka 1. stavka 3. Direktive 89/391/EEZ, koje glasi:
„3. Ova Direktiva ne treba dovoditi u pitanje postojeće ili buduće nacionalne odredbe i odredbe Zajednice koje su povoljnije za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika na radu.“
Također, u preambuli Direktive 89/391/EEZ, kao i Direktive 92/85/EEZ, navedeno je:
„budući da ova Direktiva ne opravdava smanjivanje već postignute razine zaštite u pojedinim državama članicama, države članice su se, u skladu s Ugovorom, obvezale poboljšavati uvjete na tom području i usklađivati ih, istovremeno održavajući već postignuta poboljšanja;“
Zbog upravo navedenih pravila pravne stečevine Europske unije nedopustivo je da samo tri tjedna nakon objave u medijima vijesti o tome kako je okončan kazneni postupak protiv Karlovačke pivovare i njezinih odgovornih osoba, ministar Mrsić iznosi u javnost zakonski prijedlog u kojem nema upravo tih pravnih pravila na kojima se temelji presuda u slučaju Karlovačke pivovare. Ne prihvaćamo takvo dodvoravanje poslodavcima i krupnom kapitalu inozemnih ulagača na štetu života i zdravlja radnika i ostalih građana u Republici Hrvatskoj! Tražimo da se u zakonski prijedlog unesu odredbe članaka 44. – 49. važećeg Zakona o zaštiti na radu, jer su one bile temelj za donošenje kaznene presude u slučaju Karlovačke pivovare.
Krajnje je nedopustivo da prema zakonskom prijedlogu više neće biti prekršaji poslodavca to što:
1) traži od radnika da sudjeluje u troškovima provedbe zaštite na radu
2) nije osposobio radnika za siguran rad
3) na uviđaj teže, smrtne i skupne ozljede ne pozove povjerenika radnika za zaštitu na radu
4) nije osigurao posebnu zaštitu na radu trudnicama, maloljetnim radnicima i radnicima sa smanjenim radnim sposobnostima (Zakon o radu pruža određenu zaštitu, ali propisuje prekršaje poslodavca samo u pogledu propusta u primjeni pravila o organizaciji radnog vremena i dopustima)
5) traži od radnika da rade u građevinama koje su opasne po sigurnost i zdravlje
6) ne provodi savjetovanje o pitanjima o kojima se mora savjetovati s radnicima i njihovim predstavnicima
7) nije osigurao potrebne upute za korištenje uvezenih sredstava rada i opasnih radnih tvari na hrvatskom jeziku
8) dovodi u nepovoljniji položaj radnika koji je odbio raditi zbog opasnosti po život i zdravlje koju uzrokuju propusti poslodavca u provedbi mjera zaštite na radu
Također, predlažemo uvesti obvezu udvostručenja kazne ako je prekršaj počinjen u odnosu na Ustavom posebno zaštićene radnike na radu, a to su maloljetni radnici, trudnice, rodilje i dojilje te radnici čija je radna sposobnost trajno smanjena zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti. Zakonom o radu propisano je udvostručenje kazne za prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika. Oba zakona iz nadležnosti su istog Ministarstva, pa bi oba trebala slijediti, odnosno podupirati ista pravnozaštitna opredjeljenja.
Predlažemo da se ovlasti inspekcije rada prošire na psihosocijalne rizike na radu. Dok se kod nas tvrdi da je to nemoguće, na mrežnoj stranici http://www.eurofound.europa.eu/eiro/2012/07/articles/fr1207021i.htm svatko zainteresiran može vidjeti kako se u takvim slučajevima postupa u državi članici Europske unije, i to na primjeru postupanja inspektorice rada u Francuskoj u slučaju France Telecom-a te njenog izvješća u tom predmetu.
U vezi s navedenim i svim ostalim brojnim primjedbama koje imamo, pozivamo sindikate udružene u Nezavisne hrvatske sindikate da podrže naše prijedloge te da zajedno zatražimo od ministra Mrsića obrazloženje zašto je uputio javnosti tako nekvalitetan zakonski prijedlog kojim se ukidaju brojna zatečena zakonska prava radnika, tvrdeći istovremeno da je važeći Zakon o zaštiti na radu potpuno usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, kao i da zajedno ocijenimo potrebu da se s tim u vezi obratimo Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj.