Fleksigurnost se pretvara u fleksploataciju

Zaključcima seminara u Mariji Bistrici, koji je 30. i 31. svibnja ove godine okupio sindikalne stručnjake iz 10 europskih država, ukazano je na prijelaz s modela fleksibilnosti na potpuno otvorenu fleksploataciju u sektorima proizvodnje odjeće i tekstila u europskim zemljama.
Pad kupovne moći plaća, koje ne mogu osigurati dostojne životne uvjete, minimalne plaće niže od 200 eura bruto mjesečno u mnogim državama srednje i istočne Europe, neplaćeni prekovremeni rad, uskraćeni godišnji odmori, isplata samo neto plaća i slični radni uvjeti su realnost koju više nitko ne može svrstati u modele fleksibilnosti. Fleksibilnost je model namijenjen rastućim gospodarstvima, odnosno sektorima. On ne daje rezultate u uvjetima krize, odnosno kada se primjenjuje u tim uvjetima pretvara se u oblike iskorištavanja radnika, odnosno fleksploataciju.
Najveće razvojne i tržišne prilike uočavaju se u području tehničkog tekstila. Primjerice, 45 posto automobila su dijelovi od tekstila, a Airbus A 350 sadrži 50 posto tekstilnih komponenata. Tekstil je važan kao dio krovnih pokrova i fasada građevina koje nisu štetne za okoliš i ljude koji u njima borave. Inteligentna zaštitna i radna odjeća, koja štiti od opasnih tvari i atmosferskih utjecaja na tijelo, medicinski tekstil, hotelsko posoblje osobitih svojstava kao što je otpornost na gorenje, stolnjaci na kojima ne mogu ostati mrlje i slični proizvodi imaju sigurnu budućnost na tržištima Europe i šire. Dijalog s kupcima i potrošačima na to pouzdano ukazuje.
Od poslodavaca i vlada očekuje se da potiču perspektivne projekte promjena u sektorima proizvodnje tekstila i odjeće, čiji je cilj osigurati proizvode više dodane vrijednosti. U tim će okolnostima, kroz primjereni sektorski socijalni dijalog, fleksploatacija postati manje korišteno i popularno sredstvo djelovanja.